Trogodišnji ciklusi

PISA istraživanja provode se u trogodišnjim ciklusima i dobivaju ime po godini kad se provodi glavno istraživanje (PISA 2000, PISA 2003, PISA 2006 itd.).U prvoj godini ciklusa provodi se probno istraživanje kako bi se provjerila kvaliteta ispitnih pitanja, ispitala njihova kulturna pristranost i valjanost te ispitalo ima li zapreka za provedbu glavnog istraživanja prema dogovorenim međunarodnim procedurama. U drugoj godini ciklusa provodi se glavno istraživanje, dok se u trećoj godini provode analize, objavljuju rezultati i pripremaju međunarodni i nacionalni izvještaji.

Glavno istraživanje u prvom ciklusu PISA istraživanja (PISA 2000) provedeno je 2000. godine. Republika Hrvatska priključila se PISA istraživanjima u trećem ciklusu (PISA 2006) i od tada je sudjelovala u svim ciklusima istraživanja (PISA 2006, PISA 2009, PISA 2012, PISA 2015, PISA 2018 i PISA 2022).

Ispitna područja

U svakom ciklusu istraživanja jedno se područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem zadataka, dok su ostala područja sporedna i služe samo za praćenje trendova.  Takav način prikupljanja podataka omogućuje detaljnije analize postignuća učenika u svakom ispitnom području svakih devet godina te analizu trendova svake tri godine. Osim čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, u svakom ciklusu ispituju se  dodatna, inovativna područja poput sposobnosti rješavanja problema, financijske pismenosti,  globalnih kompetencija ili kreativnog mišljenja.

Rezultati istraživanja

Rezultati svakog PISA istraživanja objavljuju se na kraju ciklusa u međunarodnim izvješćima, dok zemlje sudionice razvijaju svoje vlastite metode izvješćivanja stavljajući rezultate u kontekst svojih obrazovnih sustava. OECD objavljuje i niz posebnih tematskih izvješća analizirajući implikacije PISA-inih rezultata na obrazovnu politiku.

Međunarodna izvješća i publikacije za svaki pojedini PISA-in ciklus možete pronaći ovdje. Nacionalna izvješća možete preuzeti ovdje.