Što je OECD?

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj  (OECD) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Parizu osnovana 1961. godine s ciljem poticanja gospodarskog napretka i svjetske trgovine. Obuhvaća 35 zemalja članica i surađuje sa 70 zemalja i gospodarskih sustava, nevladinim organizacijama i civilnim društvom. U području obrazovanja rad OECD-a je kroz niz programa, projekata, analiza i publikacija usmjeren na mjerenje obrazovnih ishoda te pružanje podrške i pomoći zemljama članicama i partnerskim zemljama pri razvoju i implementaciji politika za unapređenje njihovih obrazovnih sustava.

Za više informacija o OECD-u posjetite www.oecd.org. Za više informacija o radu OECD-a u području obrazovanja posjetite www.oecd.org/edu. Više o PISA programu možete pronaći na adresi http://www.oecd.org/pisa/.

Što znači riječ PISA?

PISA je akronim od Programme for International Student Assessment, odnosno Međunarodnog programa ispitivanja znanja i vještina učenika.

Kako je nastala PISA?

Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kad su zemlje članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) došle do zaključka da nemaju dovoljno  informacija o tome koliko učinkovito njihovi obrazovni sustavi pripremaju mlade naraštaje za budući život i rad i odlučile započeti mjeriti znanja i kompetencija učenika na kraju njihova obveznog školovanja, nitko nije ni slutio kakve će to promjene izazvati u obrazovnim sustavima diljem svijeta.

Zbog svojih posebnih ciljeva i obilježja, PISA je postala najveće svjetsko obrazovno istraživanje u kojemu osim 35 članica OECD-a danas sudjeluje i više od 40 zemalja partnerica, među kojima je i Republika Hrvatska. Od prvog istraživanja 2000. godine  pa do danas broj zemalja sudionica stalno se povećava, a zemlje s nestrpljenjem očekuju rezultate svakog novog ciklusa ne bi li otkrile koliko su od prošlog ciklusa istraživanja napredovale u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva.

Tko provodi PISA-u?

Svaka zemlja sudionica ima svoga predstavnika u PISA-inom upravnom vijeću (PBG), koje postavlja prioritete u kontekstu OECD-ovih političkih ciljeva, donosi ključne odluke o razvoju i implementaciji programa te nadgleda poštivanje prioriteta tijekom provedbe programa. 

OECD-ov Sekretarijat za obrazovanje ima krajnju odgovornost praćenja provedbe PISA-e, ulogu sekretarijata za PISA-ino upravno vijeće, postiže konsenzus među zemljama sudionicama te ima ulogu posrednika između PISA-inog upravnog vijeća i međunarodnog konzorcija zaduženog za implementaciju aktivnosti. OECD-ov Sekretarijat odgovoran je i za izradu indikatora te analizu i pripremu međunarodnih izvješća i publikacija u suradnji s PISA-inim međunarodnim konzorcijem. 

Stručnjaci iz zemalja sudionica rade u posebno formiranim radnim ekspertnim skupinama čiji je cilj povezati ciljeve PISA-e s najboljim međunarodnim ekpertizama. Sudjelujući u stručnim skupinama zemlje sudionice osiguravaju međunarodnu valjanost instrumenata, vodeći  računa o različitim nacionalnim, kulturalnim i obrazovnim kontekstima, pazeći da materijali procjene imaju jaka mjerljiva svojstva te da se instrumenti temelje na autentičnosti i obrazovnoj valjanosti.

Na nacionalnoj razini, PISA istraživanja provodi nacionalni voditelj PISA projekta zajedno s članovima nacionalnog PISA tima.

Tko odabire zemlje koje sudjeluju u PISA-i?

Zemlje koje žele sudjelovati u PISA-inim istraživanjima trebaju kontaktirati Sekretarijat OECD-a, a njihovo članstvo odobrava PISA-ino upravno vijeće. Zemlje sudionice moraju raspolagati tehničkim ekspertizama potrebnim za provedbu međunarodnog istraživanja te moraju pokriti sve troškove sudjelovanja.

Tko pokriva troškove PISA-e?

PISA se financira putem članarina koju plaćaju zemlje sudionice. Sve troškove nacionalne provedbe u cijelosti pokrivaju zemlje sudionice.

Kako se odabiru škole i učenici koji sudjeluju u PISA istraživanjima?

Ciljna populacija u PISA istraživanjima jesu učenici u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 2 mjeseca koji su u vrijeme istraživanja u 7. ili višem razredu bez obzira na tip škole koju pohađaju.

Uzorak je dvoetapni stratificirani slučajni uzorak. Uzorak škola koje polaze učenici ciljne populacije odabire međunarodni PISA-in konzorcij, a slučajan uzorak učenika iz uzorkovanih škola odabire se pomoću posebnog softvera. Ovakav nacrt osigurava da je uzorak reprezentativan s obzirom na dominantni program i stupanj urbanizacije. Nijedan drugi učenik iz škole ne može zamijeniti učenika koji je odabran za istraživanje.

Zašto u PISA istraživanjima sudjeluju samo petnaestogodišnjaci?

Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja OECD-a učenici te dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri pripremljeni za daljnji nastavak školovanja ili za tržište rada, odnosno za uspješno i aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

Je li istraživanje anonimno?

Da. Cilj PISA testiranja jest prikupiti podatke o znanjima i vještinama učenika pojedine zemlje u cjelini, a ne ispitivati pojedinačne učenike. Svakom učeniku, roditelju, ravnatelju i školi koji sudjeluju u istraživanju zajamčena je anonimnost, a njihov identitet, odgovori i podaci čuvaju se u strogoj tajnosti i ne objavljuju se ni u jednom nacionalnom ili međunarodnom izvješću.

Dobivaju li učenici koji sudjeluju u PISA istraživanju povratne informacije o svom rezultatu?

Ne. Za svaku zemlju sudionicu izračunava se prosječni rezultat svih učenika zajedno.

Tko provodi PISA testiranja?

PISA testiranja organizira nacionalni PISA tim u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s imenovanim školskim koordinatorom u svakoj odabranoj školi. Testiranja u školama provode ispitni administratori koje odabire i educira nacionalni PISA tim.

Kako izgleda PISA testiranje?

Testiranja učenika provode se prema strogo definiranoj ispitnoj proceduri međunarodnog PISA-inog konzorcija kako bi se osiguralo da se provode na jednak način i u jednakim uvjetima u svim zemljama sudionicama.

Do 2012. godine koristili su se tiskani testovi, no od ciklusa PISA 2015 učenici rješavaju testove na računalima.

Nakon dvosatnog testa, učenici ispunjavaju upitnike u kojima odgovaraju na pitanja o svojoj obitelji, školi, nastavnicima i nastavi koju pohađaju, tijeku svoga školovanja, stavovima prema učenju i navikama učenja, motivaciji, interesima, korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije i dr.

Osim učenika, upitnike ispunjavaju i njihovi roditelji te ravnatelji škola. Podaci koji se prikupljaju upitnicima pomažu zemljama da detaljnije istraže veze između postignuća učenika na testu i čimbenika koji utječu na njihovo postignuće.

U svakoj odabranoj školi testiranje učenika s odmorima traje 3-4 sata.

Tko sastavlja zadatke i testove?

Sve zemlje koje sudjeluju u PISA-i mogu osmisliti zadatke i podnijeti ih međunarodnom PISA-inom konzorciju. Zadatke zatim pažljivo procjenjuje međunarodni konzorcij u suradnji s ostalim zemljama sudionicama i ekspertnim skupinama za pojedino područje. Posebno se vodi računa o kulturalnoj pristranosti. Koriste se samo zadaci koji su u probnom istraživanju zadovoljili sve kriterije. Ako se pokaže da su neka pitanja prelaka, preteška ili kulturno pristana, ona se ne koriste u glavnom istraživanju.

Kako izgledaju PISA zadaci?

Svi zadaci sastoje se od uvodnog teksta – stimulusa, koji je obično temeljen na stvarnoj životnoj situaciji ili problemu, nakon čega slijedi niz zadataka višestrukog izbora ili pitanja otvorenog tipa.

Svi se zadaci probno testiraju u svim zemljama sudionicama. Rezultati probnog istraživanja koriste se u odabiru zadataka za glavno istraživanje. Primjere PISA zadataka možete vidjeti ovdje.

Zašto nisu dostupni svi ispitni materijali?

Kako bi zemlje sudionice mogle analizirati trendove, odnosno pratiti postignuća svojih učenika tijekom vremena, mnoga pitanja koriste se u više PISA ciklusa. Ta se pitanja ne mogu objaviti u javnosti dokle god se koriste u istraživanjima. Javnosti su dostupna samo ona pitanja koja se više neće koristiti u idućim PISA istraživanjima.

Tko ispravlja PISA testove?

U svakoj zemlji sudionici odgovore učenika ispravlja, odnosno kodira posebno educirana skupina ispravljača testova (kodera). Kodiranje je postupak dodjeljivanja kodova odgovorima učenika prema Vodiču za kodiranje koji priprema međunarodni PISA-in konzorcij u suradnji s međunarodnim stručnjacima za pojedino područje. Baza učeničkih kodova šalje se međunarodnom konzorciju koji nakon obrade vrši međunarodno skaliranje (bodovanje) na temelju kojeg se se učenicima izračunava rezultat na pojedinom testu.

Što znači rezultat na PISA testu?

PISA prikazuje rezultate učenika u pojedinim predmetnim područjima na dva načina: pomoću prosječnih rezultata učenika zemalja sudionica na ukupnoj skali te prema zastupljenosti učenika na pojedinim razinama pismenosti.

Te su skale najčešće podijeljene u 6 razina pri čemu razina 6  odgovara najvećem broju bodova i najtežim zadacima, a razina 1 najmanjem broju bodova i najlakšim zadacima. Šest razina predstavlja raspon znanja i sposobnosti koji PISA naziva pismenošću u pojedinom predmetnom području.

Razina 2 smatra se polazišnom razinom znanja i sposobnosti, odnosno razinom na kojoj kojoj učenici počinju pokazivati znanja i kompetencije koje će im omogućiti učinkovito i produktivno sudjelovanje u životnim situacijama.

Kako su rangirane zemlje u PISA-i?

U svakom ispitnom području (čitalačka pismenost, matematika, prirodoslovlje) rezultat svake zemlje sudionice je prosjek rezultata svih učenika u toj zemlji. Zemlje su rangirane prema svom prosječnom rezultatu.

Međutim, nije moguće svakoj zemlji dodijeliti samo jedan točan rang u svakom ispitnom području. Razlog tomu je taj što je u svakoj zemlji testiran samo uzorak učenika pa se taj rezultat prilagođava kako bi se odnosio na cijelu populaciju petnaestogodišnjih učenika u pojedinoj zemlji. Drugim riječima, može se samo prikazati raspon pozicija (najviši i najniži rang) unutar kojeg se može smjestiti neka zemlja. Na primjer, u ciklusu PISA 2003 Finska i Koreja bile su rangirane kao 1. i 2. u PISA-i, a zapravo možemo samo reći da je među zemljama OECD-a rang Finske bio između 1. i 3., a rang Koreje između 1. i 4.

Je li moguće međusobno uspoređivati različite cikluse PISA istraživanja?

Da, moguće je uspoređivati postignuća učenika iz više ciklusa, kao i neka pitanja iz popratnih kontekstualnih upitnika.

Govori li PISA zemljama što treba mijenjati u njihovom obrazovnom sustavu?

Ne. PISA identificira glavna obilježja uspješnih obrazovnih sustava i škola i najučinkovitijih obrazovnih strategija, politika i prakse, što zatim zemljama pomaže u primjeni sličnih modela kako bi unaprijedile svoj obrazovni sustav.

Gdje mogu saznati više o PISA-i?

Posjetite www.pisa.oecd.org za više informacija, besplatne PDF publikacije i izvještaje, itd.

Posjetite www.oecd.org/edu za međunarodno komparativne obrazovne statističke podatke i indikatore, kao i kvalitativne analize iz područja obrazovanja.

Imate pitanje o PISA-i, a niste pronašli informacije koje trebate?

Javite nam se s pitanjima i prijedlozima. Kontakt podatke možete pronaći ovdje.