Matematička pismenost

Matematička pismenost jedan je od ključnih elemenata pripremljenosti mladih za život u suvremenome društvu. Nekad je ona podrazumijevala vještine poput izvođenja osnovnih aritmetičkih operacija, no danas se na koncept matematičke pismenosti gleda na sasvim drugačiji način zbog sve veće digitalizacije različitih aspekata života, sveprisutnosti podataka u donošenju osobnih odluka, kao i zbog sve većih društvenih izazova u rješavanju problema poput klimatskih promjena, državnoga duga, rasta stanovništva, širenja pandemijskih bolesti te globalnoga gospodarstva. Stoga je važno dobiti dobar uvid u to koliko su adekvatno mladi pripremljeni za primjenu matematike u stvarnome životu nakon završetka obveznoga obrazovanja. Ispitivanje matematičke pismenosti u dobi od petnaest godina može dati ranu indikaciju načina na koji će učenici reagirati u kasnijemu životu u nizu različitih situacija povezanih s matematikom.

U istraživanju PISA matematička pismenost definirana je kao sposobnost pojedinca da matematički zaključuje te formulira, primjenjuje i tumači matematiku pri rješavanju problema u različitim stvarnim životnim kontekstima. Matematička pismenost obuhvaća koncepte, procedure, činjenice i alate potrebne za opisivanje, objašnjavanje i predviđanje pojava te pomaže pojedincu da prepozna ulogu koju matematika ima u svijetu i da donosi dobro utemeljene odluke i prosudbe koje su mu potrebne kao konstruktivnom, angažiranom i promišljajućem građaninu 21. stoljeća.

Matematička pismenost podrazumijeva da pojedinci moraju prvo biti sposobni koristiti se naučenim matematičkim sadržajnim znanjem kako bi prepoznali matematičku prirodu situacije (problema), a zatim je formulirali na matematički način. Ta transformacija – od neodređene, neorganizirane stvarne životne situacije do dobro definiranoga matematičkog problema – zahtijeva matematičko zaključivanje. Nakon uspješne transformacije, pojedinci trebaju taj dobiveni matematički problem znati riješiti koristeći se matematičkim konceptima, algoritmima i postupcima naučenima u školi. To može zahtijevati i donošenje strateških odluka o odabiru alata i redoslijedu njihove primjene, što je također manifestacija matematičkoga zaključivanja. Konačno, pojedinci trebaju biti sposobni vrednovati matematičko rješenje tumačeći rezultate u izvornoj situaciji iz stvarnoga života.

Konceptualni okvir  područja matematičke pismenosti temeljeni je polazni dokument za razvoj zadataka iz matematike u istraživanju PISA. Konceptualni okvir matematičke pismenosti zasnovan je na sljedećim međusobno povezanim aspektima matematičke pismenosti:

• • (induktivno i deduktivno) matematičko zaključivanje i rješavanje problema – obuhvaća procjenjivanje situacija, odabir strategija, izvođenje logičkih zaključaka, razvoj i opisivanje rješenja te prepoznavanje načina na koji se takva rješenja mogu primijeniti.
  • matematičko sadržajno znanje – u istraživanju PISA kategorije sadržajnog znanja temeljene su na sljedećim matematičkim fenomenima: promjena i odnosi, prostor i oblik, količina te neizvjesnost i podatci.
  • konteksti u koje su smješteni problemi – osobni, profesionalni, društveni i znanstveni.

Više informacija o konceptualnome okviru područja matematičke pismenosti dostupno je ovdje.