U FOKUSU – tematska izvješća

Nastavne strategije i metode vrednovanja učitelja i nastavnika Hrvatskoga jezika, Matematike i prirodoslovlja u Republici Hrvatskoj (svibanj, 2020.)

U ovom broju pročitajte što su učitelji i nastavnici Hrvatskoga jezika, Matematike i prirodoslovlja rekli u istraživanju TALIS 2018:

• Kojim se nastavnim strategijama koriste i po čemu se međusobno razlikuju?
• Smatraju li se uspješnima u primjeni različitih nastavnih strategija?
• Kojim se metodama služe u vrednovanju učenika?

Kako učitelji i nastavnici Hrvatskog jezika poučavaju: perspektiva učitelja, nastavnika i učenika (lipanj, 2020.)

U ovom broju pročitajte što su učitelji i nastavnici Hrvatskoga jezika rekli o svom poučavanju u istraživanju TALIS 2018, a što su o njihovom poučavanju rekli učenici u istraživanju PISA 2018.

Što kažu učitelji i nastavnici Hrvatskoga jezika, Matematike i prirodoslovlja u Republici Hrvatskoj o svojemu profesionalnom razvoju? (rujan, 2020.)

U ovom broju pročitajte što su učitelji i nastavnici Hrvatskoga jezika, Matematike i prirodoslovlja rekli u istraživanju TALIS 2018:

• Imaju li jednake potrebe za stručnim usavršavanjem?
• Dobivaju li korisne povratne informacije o svojemu radu?
• Kako povratne informacije o radu utječu na njihovu nastavnu praksu?
• Na koji način surađuju sa svojim kolegama?

Imaju li učenici u Republici Hrvatskoj ujednačena postignuća u PISA istraživanju neovisno o županiji iz koje dolaze? (prosinac, 2020.)

U ovom broju pročitajte što su pokazali rezultati istraživanja PISA 2015 i PISA 2018:

• Koje su hrvatske županije postigle najbolje rezultate u dvama ciklusima PISA istraživanja?
• Mijenjaju li se postignuća učenika iz različitih županija u PISA istraživanju tijekom vremena?
• Koje županije bilježe poboljšanja, a koje pogoršanja u postignućima učenika?

Jesu li hrvatski petnaestogodišnjaci sretni i zadovoljni životom? (travanj, 2021.)

U ovom broju pročitajte što su učenici u Hrvatskoj rekli o svojoj dobrobiti u istraživanju PISA 2018:

• Koliko su zadovoljni životom?
• Koliko se često osjećaju sretno, živahno, ponosno, radosno i veselo, a koliko često uplašeno, nesretno, žalosno i tužno?
• Smatraju li da im život ima svrhu i smisao?
• Osjećaju li pripadnost svojoj školi?
• Postižu li bolje rezultate na PISA testu ako su sretniji i zadovoljniji životom?

Što hrvatski petnaestogodišnjaci misle o svojim sposobnostima i boje li se neuspjeha?

U ovom broju pročitajte što su učenici u Hrvatskoj rekli o svojoj psihološkoj dobrobiti u istraživanju PISA 2018:

• Imaju li fiksni ili fleksibilni mentalni sklop? Smatraju li da je inteligenciju moguće mijenjati?
• Jesu li motivirani za svladavanje zadataka?
• Vjeruju li u vlastite sposobnosti?
• Imaju li strah od neuspjeha?
• Postižu li bolje rezultate na PISA testu ako su motiviraniji, vjeruju u svoje sposobnosti te imaju fleksibilni mentalni sklop i manji strah od neuspjeha?

Usporedni prikaz glavnih karakteristika estonskoga, slovenskoga i  hrvatskoga obrazovnog sustava

Hrvatska, Slovenija i Estonija male su europske države koje su svoj samostalni obrazovni sustav počele graditi sa sličnih početnih pozicija. No danas, unatoč naporima koje ove zemlje ulažu u unapređivanje kvalitete odgoja i obrazovanja, obrazovni ishodi učenika u tim zemljama različiti su ‒ slovenski i estonski učenici na međunarodnim provjerama znanja i vještina postižu sustavno bolji rezultat od hrvatskih učenika.

Da bi se pružio širi kontekst za interpretaciju PISA rezultata i bolje razumjeli čimbenici koji su mogli pridonijeti razlikama u postignućima učenika u Estoniji, Sloveniji i Hrvatskoj, ova komparativna analiza usmjerena je na glavne karakteristike triju obrazovnih sustava s posebnim naglaskom na:

• strukturu obrazovnih sustava
• upravljanje i financiranje obrazovnih sustava
• strukturu unutarnjega i vanjskoga vrednovanja
• strateške dokumente i strategije unapređivanja njihovih obrazovnih sustava.