Osim triju pismenosti učenika (čitalačka, matematička i prirodoslovna), u svakom ciklusu PISA istraživanja ispituju se i kompetencije učenika u dodatnim inovativnim područjima.

Učenje u digitalnom svijetu (PISA 2025)

Učenje u digitalnom svijetu (Learning in the Digital World) dodatna je inovativna domena u istraživanju PISA 2025 kojom se želi ispitati sposobnost učenika za uspješno autonomno učenje i rješavanje problema uz pomoć digitalne tehnologije. Istraživanje je usmjereno na dvije glavne kompetencije: samoregulirano učenje (praćenje i kontrola vlastitih metakognitivnih, kognitivnih, bihevioralnih, motivacijskih i afektivnih procesa tijekom učenja) te računalne i znanstvene istraživačke vještine (sposobnost korištenja digitalnih alata za istraživanje sustava, predstavljanje ideja i rješavanje problema uz pomoć računalne logike).

Sa sve većim napretkom tehnologije uloga računala na tržištu rada postaje sve veća, a sposobnost donošenja odluka o načinu korištenja tehnologije sa svrhom stjecanja novih znanja i vještina sve važnija. Bez obzira na to što možda neće postati softverski inženjeri, učenici će u budućnosti raditi poslove koji će zahtijevati interakciju s računalnim modelima i simuliranom stvarnošću te rješavanje problema uz pomoć različitih digitalnih alata. S obzirom na brzinu kojom se tehnološke promjene događaju u svijetu, današnji učenici trebali bi usvojiti niz vještina i perspektiva koje podržavaju cjeloživotno učenje u novim i nepoznatim digitalnim okruženjima.

Ispitivanjem sposobnosti učenja u digitalnom svijetu unose se velike inovacije u PISA istraživanje. Svaka ispitna cjelina osmišljena je kao moderno, digitalno okruženje za učenje koje učenicima nudi različite resurse za učenje poput lekcija ili pokaznih primjera te pruža povratne informacije o vlastitom napretku. U takvom otvorenom okruženju učenici moraju donositi odluke o tome koliko će vremena posvetiti različitim zadacima, razvijati strategije za rješavanje kompleksnih problema te pratiti i vrednovati svoj napredak. Postignuće učenika ne vrednuje se samo na temelju točnog rješavanja zadataka, već i na temelju toga u kojoj su mjeri sposobni pokazati svoje novostečeno znanje i razumijevanje. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem omogućit će međunarodne usporedbe samoreguliranog procesa učenja te pružiti važne pokazatelje o motivaciji i regulaciji emocija.

Više informacija o ispitivanju sposobnosti učenja u digitalnom svijetu u sklopu PISA istraživanja dostupno je ovdje.

Strani jezici - engleski jezik (PISA 2025)

Istraživanje PISA 2025 po prvi puta zemljama sudionicama nudi mogućnost uključivanja u ispitivanje znanja i kompetencija učenika u stranim jezicima. Ispitivanje stranih jezika kao dodatna domena u PISA istraživanju provodit će se svaka dva ciklusa, a prvi ciklus (PISA 2025) bit će usmjeren na engleski jezik i vještine čitanja, slušanja i govorenja. U izvješćivanju rezultata koristit će se razine utvrđene Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike (CEFR). Više informacija o ispitivanju stranih jezika u sklopu PISA istraživanja dostupno je ovdje.

Kreativno mišljenje (PISA 2022)

Kreativno mišljenje jedna je od dodatnih inovativnih domena koje se ispituju u sklopu istraživanja PISA 2022. Kreativno mišljenje način je razmišljanja koji dovodi do stvaranja vrijednih i originalnih ideja. Riječ je o sposobnosti koju posjeduju svi ljudi, a koja se može primjenjivati u svakodnevnim aktivnosti na nekonvencionalan način. Kreativno mišljenje može se primjenjivati u različitim područjima, a ne samo u kontekstima koji se odnose na izražavanje mašte poput kreativnog pisanja i umjetnosti. Kreativno mišljenje može imati pozitivan utjecaj na akademski interes i postignuća učenika, njihov identitet i socioemocionalni razvoj budući da omogućuje interpretacije iskustava, postupaka i događaja na nove i značajne načine.

U istraživanju PISA 2022 kreativno mišljenje definirano je kao sposobnost produktivnog stvaranja, vrednovanja i poboljšanja ideja, što može rezultirati originalnim i učinkovitim rješenjima, dolaženjem do spoznaja i upečatljivim ekspresijama mašte.

U istraživanju se ispituje sposobnost učenika za stvaranje različitih ideja, stvaranje kreativnih ideja te vrednovanje i poboljšanje ideja u različitim kontekstima u četiri domene: pismeno izražavanje, vizualno izražavanje, rješavanje društvenih problema i rješavanje znanstvenih problema.  Pritom se ne vrednuje estetski dojam, umjetničke sposobnosti ili znanja učenika, već njihova sposobnost izražavanja originalnih ideja na nekonvencionalan način.

Više informacija o konceptualnom okviru domene kreativnog mišljenja dostupno je ovdje.

Globalne kompetencije (PISA 2018)

Globalne kompetencije učenika novo su inovativno područje koje se po prvi puta ispitivalo u istraživanju PISA 2018.

Učenici 21. stoljeća žive u međuovisnom, raznolikom i promjenjivom svijetu. Diljem našeg planeta gospodarski, digitalni, kulturni, demografski i ekološki čimbenici oblikuju život mladih povećavajući svakim danom prilike za interkulturne susrete i interakcije. Ovakva kompleksna okolina istovremena predstavlja i priliku i izazov. Mladi danas moraju naučiti aktivno sudjelovati u međuovisnom svijetu, uvažavati međusobne kulturne razlike i koristiti njihove prednosti. Razvoj globalnog i interkulturnog načina razmišljanja je proces – cjeloživotni proces koji se može oblikovati obrazovanjem.

Globalne kompetencije su višedimenzionalne sposobnosti. Prema PISA-i, globalne kompetencije odnose se na sposobnosti razmatranja lokalnih, globalnih i interkulturnih pitanja i problema, razumijevanja i uvažavanja različitih gledišta i svjetonazora, uključivanja u otvorene, adekvatne i uspješne interakcije s ljudima iz različitih kultura te djelovanja u cilju sveopćeg blagostanja i održivog razvoja.

Ispitivanjem globalnih kompetencija učenika PISA želi dobiti odgovor na sljedeća pitanja:

  • U kojoj mjeri su učenici sposobni kritički istraživati aktualne probleme i pitanja od lokalnog, globalnog i interkulturnog značaja?
  • U kojoj mjeri su učenici sposobni razumjeti i uvažavati različita kulturna gledišta te se nositi s razlikama i konfliktima?
  • U kojoj mjeri učenici brinu za svijet i poduzimaju korake kako bi pozitivno doprinosili životima drugih ljudi i čuvali okoliš?
  • Koje razlike postoje među zemljama i unutar zemalja u dostupnosti obrazovanja za globalne kompetencije?
  • Koji se pristupi multikulturnom, interkulturnom i globalnom obrazovanju najčešće koriste u školskim sustavima diljem svijeta?
  • Kako se pripremaju učitelji i nastavnici za razvoj globalnih kompetencija učenika?

Ispitivanje globalnih kompetencija učenika u istraživanju PISA 2018 sastojalo se od dviju komponenti: testa i popratnog upitnika. Testom su se ispitivale sposobnosti učenika za kritičko promišljanje o globalnim pitanjima, za prepoznavanje vanjskih utjecaja na različite svjetonazore i gledišta, za razumijevanje načina na koji treba komunicirati s drugima u interkulturnim kontekstima te za prepoznavanje i uspoređivanje različitih koraka za rješavanje globalnih i interkulturnih problema. Popratnim upitnikom prikupljali su se podaci o tome koliko su učenici upoznati s globalnim problemima, koliko su razvijene njihove jezične i komunikacijske vještine, kakvi su njihovi stavovi poput uvažavanja ljudi iz različitih kultura te kakve su im mogućnosti za razvoj globalnih kompetencija u školi.

Više o konceptualnom okviru područja globalnih kompetencija i rezultatima hrvatskih učenika možete pronaći ovdje. Primjeri zadatka iz globalnih kompetencija dostupni su ovdje.

Suradničko rješavanje problema (PISA 2015)

Suradničko rješavanje problema  ispitivalo se kao dodatna inovativna domena u istraživanju PISA 2015.

Osim sposobnosti rješavanja nerutinskih problema, građanima 21. stoljeća potrebne su kompetencije suradničkog rješavanja problema. Suradničko rješavanje problema ima više prednosti od individualnog rješavanja problema. Članovi tima imaju priliku međusobno podijeliti poslove, koristiti veći dijapazon znanja, gledišta i iskustava te se međusobno poticati, što vodi većoj kreativnosti i kvalitetnijem rješenju.

No suradnja često može biti veliki izazov za članove tima i često može dovesti do nezadovoljstva i sukoba, neučinkovitog korištenja resursa i smanjene produktivnosti. Uspješna suradnja zahtijeva zajedničke i konstruktivne napore od svih strana te se stoga sama po sebi smatra vještinom.

Prema PISA-i, sposobnost suradničkog rješavanja problema jest sposobnost pojedinca da učinkovito sudjeluje u procesu u kojemu dva ili više sudionika pokušavaju riješiti problem zajedničkim znanjem, vještinama i trudom.

Kompetencije suradničkog rješavanja problema koje su se ispitivale u istraživanju PISA 2015 obuhvaćale su vještine kojima se učenici služe u radu na školskim projektima ili koje bi koristili na budućem radnom mjestu te u nekom javnom i društvenom kontekstu. U takvim situacijama od učenika se očekuje uspješna primjena vještina komuniciranja, upravljanja sukobima, organiziranja tima, postizanja konsenzusa te upravljanja napretkom.

Više o rezultatima koje su učenici iz Hrvatske postigli u istraživanju PISA 2015 možete pronaći ovdje. Više informacija o konceptualnom okviru suradničkog rješavanja problema možete pronaći ovdje. Primjeri zadatka iz područja suradničkog rješavanja problema dostupni su ovdje.

Rješavanje problema (PISA 2012)

U istraživanju PISA 2012 učenici iz Hrvatske sudjelovali su u ispitivanju znanja i kompetencija učenika iz područja rješavanja problema. Rješavanje problema se kao inovativno dodatno područje prvi puta ispitivalo u istraživanju PISA 2003 putem zadataka „papir-olovka“. U istraživanju PISA 2012 ispitivanje kompetencija učenika za rješavanje problema provedeno je na računalima.

U modernom društvu cijeli život pojedinca sastoji se od rješavanja problema. Brze promjene u društvu, okolišu i tehnologiji dovode i do promjena u znanju koje se može primijeniti u rješavanju problema. Prilagodljivost, fleksibilnost, brzo učenje, znatiželja,  spremnost na isprobavanje novih stvari i učenje na temelju pogrešaka samo su neke od ključnih vještina za uspjeh u današnjem nepredvidljivom svijetu. Da bi uspjeli u životu, mladi trebaju biti sposobni primijeniti strategije rješavanja problema koje su naučili u školi i izvan nje.

Prema PISA-i, sposobnost rješavanja problema je sposobnost kognitivnog procesiranja radi razumijevanja i rješavanja problemskih situacija u kojima metoda rješavanja nije odmah očita. Ona uključuje našu spremnost na angažman u takvim situacijama kako bismo postigli vlastiti potencijal kao konstruktivni i promišljajući građani.

Više informacija o konceptualnom okviru domene rješavanja problema i rezultatima koje su postigli hrvatski učenici u istraživanju PISA 2012 dostupno je ovdje. Primjeri zadataka iz područja rješavanja problema dostupni su ovdje.

Financijska pismenost (PISA 2012)

U istraživanju PISA 2012 Hrvatska je sudjelovala ispitivanju znanja i vještina učenika iz područja financijske pismenosti.

Proteklih godina postoji sve veći interes za financijsku pismenost učenika. Mlađi naraštaji neće se samo u budućnosti morati susretati sa stalno rastućom kompleksnošću financijskih proizvoda, usluga i tržišta, već će se vjerojatno trebati nositi i s većim financijskim rizicima nego njihovi roditelji. Prije svega, imat će veću odgovornost za planiranje vlastite mirovinske štednje i ulaganja, kao i pokrivanje vlastitih potreba za zdravstvenom skrbi. Uz to, trebat će se nositi sa sve kompleksnijim i raznolikijim financijskim proizvodima.

PISA definira financijsku pismenost kao znanje i razumijevanje financijskih koncepata i rizika, a uključuje vještine, motivaciju i samopouzdanje za primjenu takvog znanja i razumijevanja s ciljem donošenja učinkovitih odluka u nizu različitih financijskih konteksta kako bi se poboljšala financijska dobrobit pojedinaca i društva te omogućilo sudjelovanje u ekonomskom životu.

Prikupljeni međunarodno usporedivi podaci o financijskoj pismenosti pružaju nastavnicima, donositeljima obrazovnih politika, znanstvenicima i drugim interesnim skupinama bogati izvor kvalitetnih podataka o razinama financijske pismenosti učenika kako bi provodili nova istraživanja i razvijali bolje programe financijskog obrazovanja u školama te identificirali prioritete i pratili promjene tijekom vremena.

Više o konceptualnom okviru financijske pismenosti i rezultatima hrvatskih učenika u istraživanju PISA 2012 možete pronaći ovdje. Primjeri zadataka iz financijske pismenosti dostupni su ovdje.