Često postavljena pitanja

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj  (OECD) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Parizu osnovana 1961. godine s ciljem poticanja gospodarskog napretka i svjetske trgovine. Obuhvaća 38 zemalja članica i surađuje s više od 100 zemalja i gospodarskih sustava, nevladinim organizacijama i civilnim društvom. U području obrazovanja rad OECD-a je kroz niz programa, projekata, analiza i publikacija usmjeren na mjerenje obrazovnih ishoda te pružanje podrške i pomoći zemljama članicama i partnerskim zemljama pri razvoju i implementaciji politika za unapređenje njihovih obrazovnih sustava.

Za više informacija o OECD-u posjetite www.oecd.org. Za više informacija o radu OECD-a u području obrazovanja posjetite https://www.oecd.org/en/topics/education-and-skills.html. Više o PISA programu možete pronaći na adresi http://www.oecd.org/pisa/.

PISA je akronim od Programme for International Student Assessment, odnosno Međunarodnog programa ispitivanja znanja i vještina učenika.

Krajem devedesetih godina 20. stoljeća, kad su zemlje članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) došle do zaključka da nemaju dovoljno  informacija o tome koliko učinkovito njihovi obrazovni sustavi pripremaju mlade naraštaje za budućnost i odlučile započeti mjeriti znanja i kompetencija učenika na kraju njihova obveznog obrazovanja, nitko nije ni slutio kakve će to promjene izazvati u obrazovnim sustavima diljem svijeta.

Zbog svojih posebnih ciljeva i obilježja, PISA je postala najveće obrazovno istraživanje na svijetu, u kojemu osim 38 članica OECD-a danas sudjeluje i više od 50 zemalja partnerica, među kojima je i Republika Hrvatska. Od prvog istraživanja 2000. godine  pa do danas broj zemalja sudionica stalno se povećava, a zemlje s nestrpljenjem očekuju rezultate svakog novog ciklusa ne bi li otkrile koliko su od prošlog ciklusa istraživanja napredovale u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva.

Na međunarodnoj razini, svaka zemlja sudionica ima svoga predstavnika u PISA Upravljačkom odboru (PBG), koji postavlja prioritete u kontekstu OECD-ovih političkih ciljeva, donosi ključne odluke o razvoju i implementaciji programa te nadgleda poštivanje prioriteta tijekom provedbe programa.

OECD-ov Sekretarijat za obrazovanje ima krajnju odgovornost praćenja provedbe PISA istraživanja i odgovoran je za izradu indikatora te analizu i pripremu međunarodnih izvješća i publikacija u suradnji s PISA međunarodnim konzorcijem.

Na nacionalnoj razini, PISA istraživanja provodi nacionalni voditelj PISA istraživanja zajedno s članovima nacionalnog PISA tima. U Republici Hrvatskoj PISA istraživanje provodi Služba za međunarodno vrednovanje obrazovanja pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Zemlje koje žele sudjelovati u PISA istraživanju iskazuju svoj interes OECD-ovom Sekretarijatu, a njihovo članstvo odobrava PISA Upravljački odbor (PGB). Zemlje sudionice moraju raspolagati stručnim i tehničkim ekspertizama potrebnim za provedbu međunarodnog istraživanja te moraju pokriti sve troškove sudjelovanja.

PISA se financira putem članarina koju plaćaju zemlje sudionice. Sve troškove provedbe na nacionalnoj razini u cijelosti pokrivaju zemlje sudionice.

Ciljna populacija u PISA istraživanjima jesu učenici u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 2 mjeseca koji su u vrijeme istraživanja u 7. ili višem razredu bez obzira na tip škole koju pohađaju.

Uzorak učenika je dvoetapni stratificirani slučajni uzorak. Uzorak škola koje polaze učenici ciljne populacije odabire međunarodni PISA-in konzorcij, a slučajan uzorak učenika iz uzorkovanih škola odabire se pomoću posebnog softvera. Nijedan drugi učenik ne može zamijeniti učenika kojega je softver odabrao za istraživanje.

Ne. Sudjelovanje učenika u PISA istraživanju je dobrovoljno. Međutim, svaka zemlja sudionica treba postići minimalnu stopu sudjelovanja učenika od 85% da bi bila uključena u međunarodne analize i da bi bile moguće usporedbe s drugim zemljama sudionicama.

Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja OECD-a učenici te dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri pripremljeni za daljnji nastavak školovanja ili tržište rada, odnosno za uspješno i aktivno sudjelovanje u društvu.

Da. Prema Općoj uredbi o zašititi podataka – Uredba (EU) 2016/679, koja je stupila na snagu 2018. godine, djeca mlađa od 16 godina trebaju imati pisanu privolu nositelja roditeljske odgovornosti nad djetetom prije sudjelovanja u istraživanju.

Da. Cilj PISA istraživanja jest prikupiti podatke o znanjima i vještinama učenika pojedine zemlje u cjelini, a ne pojedinačnih učenika. Svakom učeniku, roditelju, ravnatelju i školi koji sudjeluju u istraživanju zajamčena je anonimnost, a njihov identitet, odgovori i podaci čuvaju se u strogoj tajnosti.

Odgovore učenika i druge podatke prikupljene upitnicima NCVVO će kodirati i potom dostaviti OECD-u, odnosno institucijama zaduženima za statističku obradu i analizu podataka: Educational Testing Service (ETS), Australian Council for Educational Research (ACER) i WESTAT. U svrhu zaštite identiteta učenika i škola, neposredno prije slanja, NCVVO će ukloniti sve povjerljive podatke o učenicima i školama koji bi mogli direktno ili indirektno narušiti privatnost i zaštitu identiteta. Pojedinačni rezultati i osobni podaci učenika/roditelja ili škole neće biti objavljeni ni u jednome nacionalnom ili međunarodnom izvješću niti će se dostavljati pojedinačnim učenicima, roditeljima ili školama.

Ne. Za svaku zemlju sudionicu izračunava se prosječni rezultat svih učenika zajedno.

Ne. Rezultat na PISA testu ni u kojemu segmentu ne utječe na ocjene ili opći uspjeh učenika. Rezultati koje učenici postignu u istraživanju, kao i svi ostali podaci, nikada se ne objavljuju za pojedinačne ispitanike ili škole ni u kojemu nacionalnom ili međunarodnom izvješću.

PISA ispitivanje u odabranim školama organizira nacionalni PISA tim pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s imenovanim školskim i IKT koordinatorima. Ispitivanje u školama provode imenovani i educirani školski i IKT koordinatori.

Više informacija o PISA istraživanju moguće je dobiti kod školskog koordinatora, osobe imenovane od strane ravnatelja škole koja će biti izravna veza između učenika/roditelja te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi PISA istraživanja u Hrvatskoj. Školski koordinator obavještava učenike o istraživanju, prikuplja privole od roditelja/skrbnika te organizira PISA ispitivanje u školi.

PISA ispitivanje provodi se prema strogo definiranoj ispitnoj proceduri međunarodnog PISA konzorcija kako bi se osiguralo da se provodi na jednak način i u jednakim uvjetima u svim zemljama sudionicama.

Nakon dvosatnog ispita na računalu, učenici ispunjavaju upitnik u kojemu odgovaraju na pitanja o svojoj obitelji, školi, nastavnicima i nastavi koju pohađaju, tijeku svoga školovanja, stavovima prema učenju i navikama učenja, motivaciji, interesima, uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije i dr.

Osim učenika, upitnike ispunjavaju i ravnatelji škola. Podatci koji se prikupljaju upitnicima pomažu zemljama da detaljnije istraže povezanost između postignuća učenika u ispitu i čimbenika koji utječu na njihovo postignuće.

U svakoj odabranoj školi PISA ispitivanje s odmorima traje 3 – 4 sata.

Sve zemlje koje sudjeluju u PISA istraživanju imaju priliku osmisliti zadatke i podnijeti ih međunarodnom PISA konzorciju. Zadatke zatim pažljivo procjenjuje međunarodni konzorcij u suradnji s ostalim zemljama sudionicama i ekspertnim skupinama za pojedino područje. Posebno se vodi računa o kulturalnoj pristranosti. Upotrebaljavaju se samo zadatci koji su u probnom istraživanju zadovoljili sve kriterije. Ako se pokaže da su neki zadatci prelagani, preteški ili kulturno pristani, ti se zadatci neće upotrijebiti u glavnom istraživanju.

Svi zadatci sastoje se od uvodnog teksta (polaznog sadržaja), koji je obično temeljen na stvarnoj životnoj situaciji ili problemu, nakon čega slijedi niz zadataka višestrukog izbora ili pitanja otvorenog tipa.

Svi se zadatci probno testiraju u svim zemljama sudionicama. Rezultati probnoga istraživanja upotrebljavaju se u odabiru zadataka za glavno istraživanje. Primjere PISA zadataka možete pronaći ovdje.

Kako bi zemlje sudionice mogle analizirati trendove, odnosno pratiti postignuća svojih učenika tijekom vremena, mnogi zadatci upotrebljavaju se u više PISA ciklusa. Ti se zadatci ne mogu objaviti u javnosti dokle god se upotrebljavaju u istraživanjima. Javnosti su dostupna samo oni zadatci koji se više neće upotrebljavati u idućim PISA istraživanjima.

U svakoj zemlji sudionici odgovore učenika ispravlja, odnosno kodira posebno educirana skupina ocjenjivača ispita (kodera). Kodiranje je postupak dodjeljivanja kodova odgovorima učenika prema Vodiču za kodiranje koji priprema međunarodni PISA konzorcij u suradnji s međunarodnim stručnjacima za pojedina područja. Baza učeničkih kodova šalje se međunarodnom konzorciju koji nakon obrade provodi međunarodno skaliranje (bodovanje) na temelju kojeg se učenicima izračunava rezultat na pojedinom ispitu.

Rezultati svakog ciklusa istraživanja objavljuju se u javnosti putem medija otprilike godinu dana nakon provedenog glavnog istraživanja. Detaljnije analize rezultata i podataka prikupljenih istraživanjem dostupne su u nacionalnim i međunarodnim izvješćima. Rezultati dosadašnjih ciklusa PISA istraživanja dostupni su na sljedećim poveznicima: nacionalna izvješća, tematska izvješća i međunarodna izvješća.

PISA prikazuje rezultate učenika u pojedinim predmetnim područjima na dva načina: pomoću prosječnih rezultata učenika zemalja sudionica na ukupnoj skali te prema zastupljenosti učenika na pojedinim razinama pismenosti.

Skale postignuća najčešće su podijeljene u 6 razina pri čemu razina 6  odgovara najvećem broju bodova i najtežim zadacima, a razina 1 najmanjem broju bodova i najlakšim zadacima. Navedenih šest razina predstavlja raspon znanja i sposobnosti koji PISA naziva pismenošću u pojedinom predmetnom području.

Razina 2 smatra se polazišnom razinom znanja i sposobnosti, odnosno razinom na kojoj učenici počinju pokazivati znanja i kompetencije koje će im omogućiti učinkovito i produktivno snalaženje u svim aspektima života.

U svakom ispitnom području (čitalačka pismenost, matematika, prirodoslovlje) rezultat svake zemlje sudionice zapravo je prosjek rezultata svih učenika u toj zemlji. Zemlje su rangirane prema svom prosječnom rezultatu.

Međutim, nije moguće svakoj zemlji dodijeliti samo jedan točan rang u svakom ispitnom području. Razlog tomu je taj što je u svakoj zemlji testiran samo uzorak učenika pa se taj rezultat prilagođava kako bi se odnosio na cijelu populaciju petnaestogodišnjih učenika u pojedinoj zemlji. Drugim riječima, može se samo prikazati raspon pozicija (najviši i najniži rang) unutar kojeg se može smjestiti neka zemlja. Na primjer, u ciklusu PISA 2003 Finska i Južna Koreja bile su rangirane kao 1. i 2., a zapravo možemo samo reći da je rang Finske bio između 1. i 3., a rang Koreje između 1. i 4.

Da, moguće je uspoređivati postignuća učenika iz više ciklusa, kao i neke čestice iz popratnih popratnih upitnika.

Ne. PISA identificira glavna obilježja uspješnih obrazovnih sustava i škola i najučinkovitijih obrazovnih strategija, politika i prakse, što zatim zemljama pomaže u primjeni sličnih modela kako bi unaprijedile svoj obrazovni sustav.

Više informacija o svim dosadašnjim PISA ciklusima, bazama podataka, izvješćima i publikacijama dostupno je na mrežnim stranicama OECD-a na adresi: www.pisa.oecd.org.

Javite nam se s pitanjima i prijedlozima putem e-pošte na adresu: PISA@ncvvo.hr.